Strahinja Janjusević, montenegrinski cyber sigurnost ekspert, ostvario je impresivan karijeru koja se proteže preko kontinenta i disciplina. Njegov put od Balkana do SAD-a i sada na čelo istraživanja u području moreplovne cyber sigurnosti, svjedoči njegovoj posvećenosti i stručnosti. Trenutno je drugi godine magistra u programu Tehnologija i politika (TPP) na MIT-u, gdje surađuje s MIT Laboratorijem za informacije i odlučivanje (LIDS) i MIT Moreplovnim konzorcijem kako bi poboljšao cyber sigurnost ključne moreplovne infrastrukture koristeći umjetnu inteligenciju. Ovaj članak istražuje Janjusevićevo podrijetlo, njegovo istraživanje i šire implikacije njegova rada za moreplovnu cyber sigurnost.
Podrijetlo i obrazovanje
Janjusevićeva akademska karijera započela je u Crnoj Gori, gdje je završio srednju školu. Zatim je izabran da predstavlja svoju zemlju u SAD-u, studirajući cyber operacije i računarstvo na Američkoj ratnoj akademiji u Annapolisu, Maryland. Njegovo studiranje na fakultetu pružilo mu je priliku za suradnju s američkom vojskom i Nacionalnom sigurnosnom agencijom, izlažući ga visokorazinskim operacijama u području cyber sigurnosti i podstičući njegov interes za rješavanje složenih izazova u tom području. Tijekom studija, također je radio kao praktikant u Microsoftu, razvijajući alate za odgovor na incident u oblaku, i u NASA-i, vizualizirajući podatke o Suncu za istraživačke svrhe.
Nakon diplome, Janjusević je shvatio da mu je potrebno više znanja, posebno u području umjetne inteligencije i cyber sigurnosti. TPP na MIT-u odmah mu je privukao pažnju zbog svoje dvostruke naglasnosti na strogo inženjersko inoviranje i analizu politike potrebne za učinkovito postavljanje. Njegova iskustva na TPP-u značajno su se razlikovala od njegova vremena na Američkoj ratnoj akademiji, s drugačijim tempom i okruženjem. Cijenio je mogućnost proširivanja svog razumijevanja različitih područja istraživanja i primjene stjecenog znanja i vještina tijekom svog vremena na akademiji.
Istraživanje i inovacije
Janjusevićevo trenutno istraživanje fokusira se na primjenu AI tehnika na probleme u području cyber sigurnosti i istraživanje političkih implikacija tih napretka, posebno u kontekstu moreplovne cyber sigurnosti. Njegova teza spaja discipline cyber sigurnosti, umjetne inteligencije i dubokog učenja, teorije kontrole i fizike, usredotočujući se na sigurnost moreplovnih cyber-fizičkih sustava – posebno velikih starih brodova. Hackanje mreža tih brodova može rezultirati značajnom štetom nacionalnoj sigurnosti, kao i ozbiljnim ekonomskim posljedicama.
Jedno od ključnih područja Janjusevićeva istraživanja je otkrivanje i ublažavanje GPS spoofing napada. Ti napadi mogu navesti brodove izvan kursa u kontroverznim vodama, predstavljajući značajne rizike za moreplovne operacije. Janjusevićev pristup složi fizičke modele putanje s dubokim učenjem, hvatajući prijetnje koje nijedan pojedinačni metod ne može otkriti sam. Njegova stručnost bila je vrlo korisna za napredak naše rad na modeliranju prijetnji i otkrivanju napada.
Istraživanje koristi napredno modeliranje prijetnji i dinamiku plovila kako bi se trenirali AI sustavi da razlikuju između legitimnih manevara i spoofanih signala. To uključuje izradu okvira koji zapošljava unutarnji LSTM (dugotrajna kratkoročna memorija) autoenkoder za analizu integriteta signala, dok istovremeno koristi fizički bazirani prediktor za predviđanje kretanja plovila na temelju okoline kao što su vjetar i stanje mora. Uspoređivanjem tih predviđanja s prijavljenim GPS pozicijama, sustav može učinkovito razlikovati između prirodnog šuma senzora i malicioznih spoofing napada. Hibridni okvir je dizajniran da ojača, a ne zamijeni ljudske operatere, pružajući verificirane podatke za navigaciju koji omogućavaju posadama da razlikuju tehničke kvarove od strateških cyber napada.
Industrijsko iskustvo i budući smjerovi
Janjusević je uspio poboljšati svoje akademsko istraživanje s industrijskim iskustvom. Ljeti 2025. radio je kao praktikant u timu za otkrivanje mreža u tvrtki Vectra AI. Tamo je istraživao potencijalne prijetnje koje nove tehnologije mogu donijeti, posebno AI agenata i model kontekst protokol (MCP) – novi standard za komunikaciju AI agenata. Njegovo istraživanje pokazalo je kako se ova tehnologija može preorijentirati za autonomne hacking operacije i napredne operacije komandiranja i kontrole.
Gledajući naprijed, Janjusević je uzbuđen mogućnostima AI-a za revoluciju u području moreplovne cyber sigurnosti. Vjeruje da kombiniranjem snage AI-a s stručnošću ljudskih operatera možemo stvoriti sigurniju i otporniju moreplovnu okolinu. Njegovo istraživanje ne samo da napreduje u području moreplovne cyber sigurnosti, već i postavlja scenu za buduće inovacije u ovom ključnom području.
Zaključak
Strahinja Janjusević je put od Crne Gore do MIT-a, gdje koristi AI za zaštitu mora. Njegovo istraživanje GPS spoofing napada i hibridni okvir za detekciju prijetnji pokazuju kako AI može poboljšati moreplovnu sigurnost. Budući smjerovi uključuju suradnju s industriom i nastavak istraživanja u području cyber sigurnosti.